Jestiva, lekovita i jako ukrasna biljka sa prelepim krupnim cvetovima koji lice na cvetove hibiskusa.
5000 godina se vec uzgaja u svijetu.
Hranljiva i bogata vitaminima i mineralima.
U narodnoj medicini leci i regulise šecer, holesterol, rad jetre, pomaže kod astme i stomacnih problema.
Kleopatra je znala je za uticaj bamije na glatkocu i zategnutost kože.
Begovi su je koristili kao afrodizijak.
Sušeno seme bamije može zameniti kafu.
Mlada bamija koristi se na razne nacine, kuvana ili dinstana sa raznim vrstama povrca i mesa. Bamijina sluz povezuje sastojke u jelima i daje odlican, specifican ukus. U plodovima bamije zastupljeni su minerali i vitamini. Koristi se sveža, smrznuta, marinirana, sušena i mlevena. Zastupljena je u prehrambenoj, kozmetickoj, farmaceutskoj industriji, kao i u narodnoj medicini.
Setva bamije u polje u našim krajevima pocinje polovinom maja, a u krajevima uz more i ranije, cim temperatura vazduha i zemlje dostigne 15°C. Rasad se priprema mesec dana prije vec pocetkom aprila. Prvi plodovi se pojavljuje u drugoj polovini juna i ima ih sve do prvih mrazeva. Najbolje je konzumirati svežu. Rok trajanja je 7 dana na temp 7-10 °C. Ali kako sezona kratko traje, obicno se suši i cuva sušena u tradicionalnim vencima. Sušena bamija se može pakovati u vrecice bilo rezana, mrvljena ili cijela. Rok trajanja je 1 godina. Svježa bamija se izuzetno dobro zamrzava i ne gubi svoja blagotvorna svojstva.
Od 20 sorte bamije - okre koje su eksperimentalno posadene, pokazalo se da su se najbolje se prilagodile sljedece sorte: Domaca bamija, Kolosal istocni, Burmanka i Crvena indijanska bamija, ali ni druge mnogo ne zaostaju.
Info tel: 064/96 888 50
5000 godina se vec uzgaja u svijetu.
Hranljiva i bogata vitaminima i mineralima.
U narodnoj medicini leci i regulise šecer, holesterol, rad jetre, pomaže kod astme i stomacnih problema.
Kleopatra je znala je za uticaj bamije na glatkocu i zategnutost kože.
Begovi su je koristili kao afrodizijak.
Sušeno seme bamije može zameniti kafu.
Mlada bamija koristi se na razne nacine, kuvana ili dinstana sa raznim vrstama povrca i mesa. Bamijina sluz povezuje sastojke u jelima i daje odlican, specifican ukus. U plodovima bamije zastupljeni su minerali i vitamini. Koristi se sveža, smrznuta, marinirana, sušena i mlevena. Zastupljena je u prehrambenoj, kozmetickoj, farmaceutskoj industriji, kao i u narodnoj medicini.
Setva bamije u polje u našim krajevima pocinje polovinom maja, a u krajevima uz more i ranije, cim temperatura vazduha i zemlje dostigne 15°C. Rasad se priprema mesec dana prije vec pocetkom aprila. Prvi plodovi se pojavljuje u drugoj polovini juna i ima ih sve do prvih mrazeva. Najbolje je konzumirati svežu. Rok trajanja je 7 dana na temp 7-10 °C. Ali kako sezona kratko traje, obicno se suši i cuva sušena u tradicionalnim vencima. Sušena bamija se može pakovati u vrecice bilo rezana, mrvljena ili cijela. Rok trajanja je 1 godina. Svježa bamija se izuzetno dobro zamrzava i ne gubi svoja blagotvorna svojstva.
Od 20 sorte bamije - okre koje su eksperimentalno posadene, pokazalo se da su se najbolje se prilagodile sljedece sorte: Domaca bamija, Kolosal istocni, Burmanka i Crvena indijanska bamija, ali ni druge mnogo ne zaostaju.
Info tel: 064/96 888 50
